Istarska tvrtka iz komine grožđa proizvodi ulje i brašno

18.1.2021.

Istarska tvrtka BioSeedLab razvila je brend Dopo Dropo u okviru ideje iskorištavanja dropa/komine koja preostaje nakon prešanja grožđa u proizvodnji vina.

Kako objašnjava Marko Makek iz BioSeedLaba, komina kao nusproizvod vinarstva ima vrijedan sirovinski potencijal, a iskoristiti se može gotovo sto posto komine te se iz nje može proizvesti ulje sjemenki grožđa, brašno sjemenki grožđa, brašno od pokožice, ali i nekoliko aktivnih tvari (antioksidans OPC, resveratrol).

“U Hrvatskoj, nažalost, samo jako mali dio nastale komine po izlasku iz vinskih preša nađe svoju daljnju svrhu i to jedino u proizvodnji jakih alkoholnih pića, dok se najveći dio komine na kraju baci, pa tako i sve ove vrijedne tvari ostanu neiskorištene tako da naš projekt ima i tu bitnu ekološku komponentu na koju se ponosimo.

Trenutno na tržište stavljamo visoko vrijedno mehanički hladno prešano nerafinirano ulje sjemenki grožđa, a u planu nam je i brašno sjemenki grožđa te drugi prirodni proizvodi. Mlada smo kompanija i tim je za sada relativno mali, no s ambicioznim idejama, planovima i novim proizvodima rast će i potreba za jačanjem tima”, kaže Makek.

Maloprodaja i restorani

Vizualni identitet nastao je u suradnji s Miranom Tomičićem iz Octopus Inka, a BioSeedLab danas radi ulja od bijelih i crnih sorti grožđa. Na tržište su izašli lanjskog listopada, a osim na njihovoj web stranici proizvodi se mogu naći i u maloprodajama Gligore u Zagrebu.

“Samo ime Dopo Dropo inspirirano je time da naši proizvodi dolaze nakon dropa/komine, a onda i njegov vizual kroz slova “d – o – p” stilizirano prikazuju grozd i bobice. I nama je kao i dobrom dijelu gospodarstva protekla godina bila puna izazova, pogotovo jer smo se pripremali za inicijalni izlazak gotovog proizvoda na tržište.

Primjerice, jedan od bitnih kanala za plasman proizvoda su segmenti HORECA grupe i turizma, koji su prošle godine otežano poslovali, tako da smo morali djelomično prilagoditi strategiju i naći druge kanale. Aktivno radimo na otvaranju daljnjih kanala prodaje, tražimo partnere među maloprodajama specijaliziranim za gastronomiju.

Na probrane gastronomske adrese dostavili smo primjerke proizvoda kako bi se kuhari upoznali s našim proizvodom i vidjeli kako bi ga mogli uklopiti u svoju ponudu.

Što se tiče većih maloprodajnih lanaca, oni nam za sada nisu u fokusu. U drugoj fazi plan nam je otvoriti i kanale za izvoz”, otkriva Makek. Ističe kako su gastronomski profesionalci bili pozitivno iznenađeni uljem.

Čist okoliš kao adut

Osim u gastronomiji, ulje se koristi u kozmetici kao dodatak kremama za lice ili ruke kako bi dodatno podigli hranjivost, a trenutno imaju tri proizvoda, točnije ulje sjemenki grožđa crnih i bijelih sorti te miješano u ambalažama 0,25 l, 0,10 l i 30 ml s pipetom.

Proizvodnja je u središnjoj Istri, u industrijskoj zoni u Bibićima, sezonskog je karaktera i u glavnom dijelu prati berbu grožđa i proizvodnju vina vina, dok se ulje iz sjemenki preša kasnije prema potrebi. Makek kaže kako sirovinu osiguravaju u suradnji s renomiranim istarskim vinarima te probno s benkovačke lokacije Korlat.

“To je jedna iznimno korisna simbioza, gdje mi vinarima osiguravamo dnevni odvoz komine koja im predstavlja vrlo voluminozni ostatak iz njihove proizvodnje s kojom u pravilu ne znaju kamo, a nama to predstavlja sirovinu za našu proizvodnju.

S prodajom smo krenuli prije dva mjeseca i još je rano za statistiku, no evidentan je rast posjeta putem weba i društvenih mreža te posljedično i rast prodaje.

Ovih dana ispitujemo mogućnosti za plasman proizvoda na strana tržišta. Ta tržišta, pogotovo zapadna, upoznata su s uljem iz sjemenki grožđa i njegovim vrijednostima pa je tu jedna prepreka manje, ali je i konkurencija veća.

Nadamo se da na tim tržištima možemo graditi svoj pristup upravo na pozitivnim aspektima Hrvatske kao zemlje čistog okoliša te tradicije prirodnih i zdravih proizvoda s kojima je puno potencijalnih kupaca već došlo u doticaj kroz turizam”, poručuje Marko Makek iz BioSeedLaba za Poslovni.hr.


Kategorije poslovnih subjekata