Denis Ivošević: 'Nekima u Istri ovu su sezonu spasili Beograđani'

21.9.2020.

Denis Ivošević, direktor Turističke zajednice Istre

S 1,8 milijuna turista Istri je uspjelo ostvariti svako drugo noćenje od lani, a u ljetnoj špici i svako četvrto od ovogodišnjeg rezultata cijele Hrvatske. Da su u toj regiji izvukli turistički maksimum, potvrđuje i analiza prema kojoj je tristotinjak vila u unutrašnjosti Istre zadržalo top-cijene iz vremena prije korone, koje se kreću od, ovisno o broju soba, prosječnih 2600 do 4200 eura po tjednu. Povrh toga, Istru su ovog ljeta otkrili i neki novi gosti, a o tome kako teku zadnji tjedni, što turizam čeka 2021. i koje su lekcije koronasezone razgovaramo s direktorom Turističke zajednice Istre Denisom Ivoševićem.

– U moru loših vijesti upravo su ti novi gosti, koji su ranijih godina odlazili u neka razvikanija, elitna mediteranska ljetovališta, i najveći dobitak. Ova nam je godina pokazala da i u Pragu, Beogradu, Budimpešti, pa i među najbrojnijim Nijemcima, ima puno mladih, dobrostojećih turista kojima je Istra veliko iznenađenje i koji nisu znali da kod nas mogu dobiti vrhunsku kvalitetu. Oduševljeni su, govore da će se vratiti. Od mnogih Beograđana smo, recimo, čuli: “Ma kakav Mikonos i Santorini pored Rovinja i unutrašnjosti Istre”.

Percepcija je da turisti iz Srbije ne mogu biti bogznakakvi potrošači.

Pogrešno, upravo su oni ovog ljeta spasili sezonu u mnogim hotelima s pet zvjezdica, obiteljskim hotelima, restoranima i vinarijama, posebice na području Rovinja i okolice. Sada je na nama da te nove činjenice uvažimo i kroz marketing. I ne samo mi u Istri, gdje god se dogodio pomak u kvaliteti, mora se tražiti nove goste bolje platežne moći. To se već događa, a ova je sezona pokazala da ih ima i u zemljama u koje nismo dovoljno ulagali.

Je li Istra, s 26 posto svih noćenja, profitirala prvenstveno zbog blizine velikim emitivnim zemljama?

U ovoj godini blizina je bila važna, ali gostu iz Münchena, Beča ili Praga bliži su i Rijeka i Zadar nego Pula. Istra je kapitalizirala 20 godina orijentacije ka kvaliteti pa danas nudi i kvalitetu smještaja i obučene ljude, odnosno profesionalnu uslugu. Nije svejedno kako se posluži i ‘obična’ kava. K tome, Istra na malom prostoru nudi puno sadržaja. Kada bismo šestar zaboli na pola puta između Novigrada i Motovuna, u krugu od 20 kilometara našli bismo više od 300 obiteljskih hotela, restorana, agroturizama, uljara, vinarija... To je impresivno bogatstvo i raznolikost kvalitete na malom prostoru. Unutrašnjost je postala destinacija za sebe i privlači goste koje more ne zanima. Okupaju se na bazenu i bave se onim što vole. Jedni bicikliraju, trče, šeću se, drugi obilaze srednjovjekovne gradiće i odlaze na izložbe, treće zanima gourmet ponuda...

Koliko je sada gostiju u Istri?

 Oko 50.000, od čega je 28.000 Nijemca, 8000 Slovenaca te po nekoliko tisuća Čeha, Poljaka, Mađara i domaćih gostiju. Od tri destinacije s najviše noćenja ovog ljeta dvije su iz Istre, Rovinj i Medulin, ali tu je i Vir; kako to? Reklama: 0:18 To su zamke statistike. Brojke su točne, ali da bi neko mjesto bilo cjelovita turistička destinacija, mora imati i hotele, turistička naselja, atrakcije, manifestacije..., a ne samo vikendice, odnosno kuće za odmor. Bez obzira na ovogodišnje brojke, naše najznačajnjie destinacije i dalje će biti Dubrovnik, Rovinj, Poreč, Opatija... Istra posljednjih dana ili nema novozaraženih ili samo dvoje-troje, daje li to nadu da će biti nešto od posezone? Epidemiološka situacija je takva već danima, što nam daje mogućnost da zadržimo Nijemce, ali i da se nadamo da će nas možda i Slovenija skinuti s crvene liste. U tom bi slučaju mali hoteli, vile, restorani, vinarije... imali posla do kraja rujna. Nakon toga ćemo ovisiti o vikend-gostima. To su obično Austrijanci, ali kod njih se komplicira situacija s koronom. No i u listopadu očekujemo nešto Nijemaca, Slovenaca i Beograđana. Je li se Hrvatska mogla i bolje izboriti s koronom? Do polovice kolovoza bili smo svima primjer, a turizam je stao jer smo dopustili rad noćnih klubova, svadbe i veća okupljanja. Nadam se da smo naučili da turizmu ide dok god smo organizirani, disciplinirani, dosljedni i odgovorni.

Od tri destinacije s najviše noćenja ovog ljeta dvije su iz Istre, Rovinj i Medulin, ali tu je i Vir; kako to?

To su zamke statistike. Brojke su točne, ali da bi neko mjesto bilo cjelovita turistička destinacija, mora imati i hotele, turistička naselja, atrakcije, manifestacije..., a ne samo vikendice, odnosno kuće za odmor. Bez obzira na ovogodišnje brojke, naše najznačajnjie destinacije i dalje će biti Dubrovnik, Rovinj, Poreč, Opatija...

Istra posljednjih dana ili nema novozaraženih ili samo dvoje-troje, daje li to nadu da će biti nešto od posezone?

Epidemiološka situacija je takva već danima, što nam daje mogućnost da zadržimo Nijemce, ali i da se nadamo da će nas možda i Slovenija skinuti s crvene liste. U tom bi slučaju mali hoteli, vile, restorani, vinarije... imali posla do kraja rujna. Nakon toga ćemo ovisiti o vikend-gostima. To su obično Austrijanci, ali kod njih se komplicira situacija s koronom. No i u listopadu očekujemo nešto Nijemaca, Slovenaca i Beograđana.

Je li se Hrvatska mogla i bolje izboriti s koronom?

Do polovice kolovoza bili smo svima primjer, a turizam je stao jer smo dopustili rad noćnih klubova, svadbe i veća okupljanja. Nadam se da smo naučili da turizmu ide dok god smo organizirani, disciplinirani, dosljedni i odgovorni.

Korona ostaje suputnik i dogodine, kako se pripremiti za 2021.?  

Uvjerili smo se da stvari mogu jako dobro funkcionirati, ali i da se sve brzo uruši ako se malo opustimo. I za 2021. bit će ključna epidemiološka situacija, ali i pomoć države u očuvanju radnih mjesta, likvidnosti i u pripremi naredne turističke godine. U Francuskoj, recimo, plaće u turizmu bile su sufinancirane 100 posto, a sada 85 posto. Hrvatski proračun možda ne može podnijeti takvo nešto, ali osim izravne pomoći, može se pomoći i oslobađanjem od davanja.

Koliko će 2021. otežati činjenica da su globalni buking portali na koljenima?

Oni su važni za turizam u cijelom svijetu, pa su, naravno, važni i nama. Imat će sada vremena da se restrukturiraju i repozicioniraju i neće svi propasti. Svakako su u puno težoj situaciji turoperatori i avioprijevoznici o kojima ovisi dosta naših destinacija.

Korona dugoročno mijenja turizam, masovnost izlazi iz mode, traže se ekološki osvješteniji domaćini. Koji su dijelovi Hrvatske najbliži tom idealu?

Definitivno Istra, ali i cijela Hrvatska ima što ponuditi. Ako se mjesta udaljena nekoliko kilometara od autocesta prema Milanu ili Münchenu, kojima dnevno prolaze deseci milijuna automobila i u čijoj su blizini razne industrije, mogu promovirati kao eko, onda je cijela Hrvatska ekološki turistički proizvod, piše Večernji.hr.


Kategorije poslovnih subjekata