Novi režim zapošljavanja stranaca ipak neće zaživjeti od 1. siječnja, zna se i zašto

4.11.2019.

Novi režim zapošljavanja stranaca bez kvota konačno je posložen i prijedlog je upravo stavljen u javnu raspravu, no ipak neće zaživjeti s prvim danom iduće godine, kako se planiralo.

MUP-ov prijedlog zakona o strancima kojim se propisuje procedura ubrzanog izdavanja dozvola po već najavljivanom slovenskom modelu, za koji su godinama lobirali hrvatski poslodavci, na raspravi je do kraja studenoga, a rezultati bi trebali biti poznati i ukorporirani u prijedlog do kraja prosinca. No, odgodu su, kako nam je potvrđeno u HUP-u, tražili sami poslodavci, utvrdivši kako je potrebno vrijeme i za gospodarstvo i za državni aparat da se pripremi za primjenu novog režima, upravo stoga što je priprema novih pravila debelo kasnila.

Koliko će točno kasniti primjena liberalizacije zapošljavanja stranaca, za poslodavce je nakon toliko dugog zazivanja u ovom trenutku, čini se, manje bitno. No, realno je da se početak može očekivati tek s proljećem. Po novom sustavu, policija će izdavati dozvolu za boravak i rad državljanima ne-EU zemalja koji ispunjavaju uvjete za boravak.

Postupak zapošljavanja za poslodavca kreće predajom zahtjeva HZZ-u da obavi test tržišta rada i utvrdi u svom registru nezaposlenih ima li onih koji ispunjavaju njegove zahtjeve, a o rezultatu provedenog testa HZZ ga izvještava u roku do 30 dana. Pokaže li test da nema raspoloživih radnika u evidenciji, poslodavac ima pravo na dobivanje pozitivnog mišljenja HZZ-a, za čije je izdavanje određen rok od 5 radnih dana. Iznimka za obvezno pribavljanje mišljenja HZZ-a predviđena je samo za sezonske radnike u poljoprivredi.

Preduvjeti za poslodavce

Osim mišljenja HZZ-a, za dobivanje dozvole policija mora dobiti i potvrde da poslodavac koji zapošljava stranca i obavlja djelatnost za koju traži radnike, te da nema dugovanja državi, da u posljednjih šest mjeseci ima najmanje jednog zaposlenika iz RH i članica EU na neodređeno i puno radno vrijeme. Preduvjet je i potvrda da je u šest mjeseci imao promet, i to minimalno 70 tisuća kuna za pravne, te 100 tisuća kuna primitka za fizičke osobe. 

Tvrtka ili obrtnik u prethodnih šest mjeseci ne smije biti u blokadi dužoj od 30 dana, ni u postupku stečaja ili likvidacije, a u razmatranje neće biti uzeti niti oni protiv kojih se vode kazneni postupci zbog neisplate plaće ili po drugim osnovama iz područja rada. Sve te potvrde predviđeno je da pribavlja područni ured HZZ-a. Predviđeno je da proceduru pri HZZ-u poslodavci mogu zaobići u nekoliko iznimnih slučajeva, kada su neujednačene potrebe u pojedinim djelatnostima sa stanjem na lokalnom tržištu rada, te u slučaju realizacije strateških investicijskih projekata, a konkretnu listu će utvrditi Upravno vijeće HZZ-a. U prijedlogu zakona utvrđena je i lista 29 zanimanja za koje nije potrebno pribaviti mišljenje HZZ-a da bi se dobilo dozvolu za rad stranaca.

Uglavnom je riječ o sportašima, umjetnicima, učiteljima koji će raditi u školama za nacionalne manjine, strancima koji će raditi u zakladama i fundacijama, te stranim udrugama u Hrvatskoj, akreditiranim novinarima, prevoditeljima, pomorcima, dok se za gospodarstvo ovaj status predviđa za slučajeve zapošljavanja ključnih kadrova u tvrtkama, za visokokvalificirane državljane trećih zemalja koji ispunjavaju uvjete za "EU plavu kartu", znanstveno-istraživačke stručnjake i investitore iz trećih zemalja koji će se u Hrvatskoj samozaposliti u tvrtki u kojoj će imati najmanje 51-posto udjela ili u obrtu koji će sam otvoriti.

Da bi se ekspresno i bez procedure na HZZ-u zaposlilo ključne ljude u poduzećima postavljen je i kriterij po kojemu će policija dati dozvolu ako vrijednost temeljnog kapitala tih tvrtki prelazi 200 tisuća kuna, a zapošljavaju najmanje tri hrvatska državljana na puno radno vrijeme na jednog stranog radnika, s bruto plaćom koja iznosi najmanje prosječnu isplaćenu u prethodnoj godini na razini cijele države. Za strane kadrove, pak, bruto plaća ne može biti manja od jedne i pol prosječne isplaćene u prethodnoj godini. Postavljen je i cenzus da broj domaćih radnika u odnosu na strane ne smije pasti ispod jedne trećine.

Ukidanje dozvole

Novina je i da će policija izdane dozvole dostaviti i područnim uredima HZZ-a, HZMO-a, HZZO-a, te Državnom inspektoratu, kojima se uvodi obveza da ih povratno obavijesti o uočenim kršenjima propisa. Predviđeno je i ukidanje dozvole za rad ako se kroz provjeru kroz REGOS utvrdi da poslodavac ne isplaćuje uredno plaću i doprinose stranom radniku. Što se sezonaca tiče, uz osnovne uvjete za dobivanje dozvole za boravak i rad moraju imati i pozitivno mišljenje područnog ureda HZZ-a, uz spomenuti izuzetak za rad u poljoprivredi, a dozvolu će dobivati na rok do 90 dana ili najviše 6 mjeseci, piše Poslovni.hr.